Prototip idealne vode (Prototype of an ideal water)
(stoga, i prototip za sintetičku (pripremljenu) vodu;
consequently, prototype for synthetic (prepared) water)
Voda sa obronaka planine
Čemerno (doduše ovog podatka nema na stranici kompanije koja je puni, bar ne na
onoj gde je opis vode, što nije loše pomenuti čak i da ima negde
kasnije).
Naziv je verovatno
dobila po selu Odmenju (ni toga nema, doduše 210 km od Beograda zvuči dobro,
ali ipak je nedovoljno za opis izvora, tj. takvog nema).
No, dobro, kompanija
koja flašira (puni) ovu vodu je akcenat dala na lekovitosti ove vode
(legendarnoj i posredno savremenoj*).
*šta današnja medicina
kaže, gde bi mogla da bude lekovita (doduše trebalo bi jače naglasiti da je
(ipak i samo) pomoćno lekovito sredstvo (mada jeste tako predstavljena)).
Osim (svojom malom
tvrdoćom iako ne ekstremno) standardne pomoći kod kamena u bubregu, naglašava
se pozitivno dejstvo kod infekcija (!) (urinarnih, kožnih bolesti i bolesti
organa za varenje).
Ovde još samo da
citiram:
"Zbog svoje
prirodne baktericidnosti, poznate bakterije iz grupe helico bacter pilori
reaguju na Odmenjsku i u kombinaciji sa postojecom terapijom ..."
Vodite računa da ćete se
izlečiti samo kako je navedeno ALI dobro je znati.
Dakle, ovim se
"Odmenjska voda" pre svega svrstava u grupu banjskih voda (doduše,
verovatno hipotermalna, no podatak nisam našao).
Kao sekundarno se navodi
da i bez toga predstavlja odličnu vodu za piće (jednostavno), na čemu ću se
više bazirati u ovom tekstu. Promotivno (dobro i moji će tekstovi, naročito za
omiljene vode, biti blago promotivni) se navodi "jedinstven"
mineralni sastav, no ja ću to nazvati "odličan" (kao prirodna
kombinacija verovatno i izuzetan no strogo "birokratski" je tek
odličan, no uskoro ću to malo podrobnije analizirati).
Još da pomenem (nisam
kod prethodne iako su i za nju vezane razne legende) legendu da je izvor nastao
tako što je Sveti Sava dotakao štapom kamen iz koga je potekla voda. Lepo, i u
skladu sa lokacijom (Odmenje je očigledno vezano za dinastiju Nemanjića).
Verovatnije je (realnije) da je Sveti Sava osveštao ovaj izvor, što je već
manje u domenu mitova i legendi.
U svakom slučaju,
dokumentovano je (makar) 8 vekova upotrebe ove vode, tako da je to veoma
značajno (i svakako pohvalno i vredno da se pomene).
"Odmenjska
voda" (Odmenjska u kasnijem tekstu) je svakako voda koju bi, da je već
nema, "trebalo izmisliti" (kasnije o tome). Ide kao no. 2 (po
redosledu) što ne znači da je apsolutno moj "no. 2" ali svakako nije
ni daleko od toga (da ne licitiram sa "TOP 10" i slično, već sam
objasnio u prethodnom tekstu).
Negde nađoj da je izvor
na oko 700 m nadmorske visine što osim "banjske" ovoj vodi daje i
karakteristiku (da tako kažem) "planinske vode".
Opis (zvanični): Prirodna mineralna voda sa niskim sadržajem ratvornih mineralnih
materija i sa niskim sadržajem natrijuma.
Dobro ... ali nije baš
najstručnije. Možda bolje zvuči ovako:
Hipotermalna (verovatno)
voda niske mineralizacije, kalcijum-magnezijum hidrokarbonatna, sadrži
metasilicijumovu kiselinu. Mirkobiološkim, fizičko-hemijskim i radiološkim
(vrovatno, nema podataka) karakteristikama odgovara propisima za pijaću
vodu.
Sastav i
fizičko-hemijske karakteristike (podaci sa etikete):
Suvi ostatak na 180 °C: 130
mg/l
Opšta mineralizacija: 279,1
(247,8*) mg/l (nije data, ovo je računski prema sastavu);
pH: 8,10
*bez metasilicijumove kiseline
Hemijski sastav:
Anjoni
|
mg/l
|
Katjoni
|
mg/l
|
Cl-
|
1,8
|
Na+
|
11,1
|
F-
|
0,8
|
K+
|
N/A
|
SO42-
|
4,7
|
Ca2+
|
37,7
|
NO3-
|
1,2
|
Mg2+
|
7,5
|
HCO3-
|
183
|
Se (mg/l)
|
0,9
|
Silicijum (kao SiO2):
24,1 mg
Rastvoren kiseonik: 10,5
mg/l
Tvrdoća vode (nije data*):
125 mg CaCO3 (7,00 °dH)
*ali se svakako računa pa rezultat mora biti isti
Kalijum nije dat,
verovatno ga ima u maloj koncentraciji (svakako ispod 1 mg/l ).
Komentar sastava:
VEOMA DOBAR! Pre svega
dobro izbalansiran.
Natrijum je u konc. MANJOJ
od 20 mg/l što svakako spada u vode sa NISKIM sadržajem natrijuma. Dobro je
znati, i dobro za korišćenje kod restrikcije unosa natrijuma. Svakako nije
ultra niska koncentracija (nije čak ni ispod 10 mg/l) ali kao što sam prošli
put rekao sve do 50 mg/l neće ugroziti čak i rigorozne dijete po ovom pitanju,
tako da je konc. od cca. 10 mg/l svakako izuzetno dobra. Doduše ovo nije tako
retko, u proseku to imaju vodovodske vode (širom sveta), često i manje (ovde je
taman da malo “začini” (da) ukus, iako ne baš posebno, o čemu kasnije (“VOTKA”,
Više O Tome KAsnije)).
Nitratni jon je u JAKO
niskoj koncentraciji, što je daleko bolje od prosečnih vrednosti (čak i za jako
kvalitetne vode). Iako je dozvoljeno 10 mg/l a uobičajeno (naročito za
flaširane vode) ispod 5 mg/l, ispod 2 mg/l nije često. Ovo se može “zaokružiti”
kao 1 mg/l što ovu vodu svakako svrstava u retke i posebne. Iako nije “ultra
nisko” (ubedljivo ispod 1 mg/l) ne menja na stvari. Baš tih 0,2 mg/l meni
nimalo ne smeta. Ovo (između ostalog) ukazuje na nizak (odsustvo) stepen
biološkog (i antropogenog) zagađenja izvora.
Koncentracije hloridnih
i sulfatnih jona su niske, ispod 2 i 5 mg/l (praktično toliko) respektivno, što
je svakako dobro (zdravo) ali utiče na ukus ove vode (VOTKA).
Floridni jon (konc.) je
po zvaničnim preporukama IDEALAN.
Možda je 0,5-0,6 mg/l i
“idealnije” (donja granica po preporukama u (npr.) Indiji). U USA i zemljama
gde se voda fluoriše, ova ne bi bila podvrgnuta ovom tretmanu, i po njihovim
preporukama je ova konc. (0,8 mg/l) praktično idealna (oko 1 mg/l).
O ovome (možda) i ceo
poseban tekst, ali za sada samo da naglasim da je sve ispod 1 mg/l dovoljno
sigurno čak i za one koji su zabrinuti za ovo pitanje. Svakako da je već 0,5
mg/l praktično dovoljno, mada ni vodama koje imaju 1,0-1,5 mg/l ne samo da
ništa ne fali nego su takve čak uzete kao dobre po ovom pitanju (unosa
fluorida) od nekih autoriteta (npr. Linus Pauling Institut).
Odmenjska je svakako kao
primarna (ili čak jedina) vrlo dobra po ovom pitanju. Obe strane
(“ekstremisti”) mogu kombinovati sa vodama nižeg sadržaja ili višeg (ne vidim
svrhu). U principu zabrinuti (opravdano ili ne) više mogu uraditi ako koriste
paste za zube bez ili sa nižim sadržajem fluorida od maksimalno dozvoljenog
(npr. 500 ili 750 ppm umesto 1450 ppm od dozvoljenih 1500). Meni se ovo drugo
više sviđa i moja je preporuka ovoj grupi.
Oni koji su za
“optimalno” unošenje fluora (4 mg dnevno za muškarce i 3 mg ua žene, i naravno
manje za decu, ne znam napamet ali svako će izguglati) bi sa 2 litara
“Odmenjske” dnevno i kompletnu negu zuba preparatima fluora (pasta i tečnosti
za ispiranje) uz oko 1 mg dnevnog unosa hranom bili na tim nivoima.
Svakako, ništa više ne
da nije potrebno, nego bi već mogli da razmisle i o smanjenju unosa fluora
dentalnim preparatima (taman koliko unesu Odmenjskom).
Iskreno, iako sam za
manje unošenje fluora … ali to je duga (i druga) priča za (bar) poseban tekst
ili serijal.
U svakom slučaju,
činjenica je da (praktično) NE postoji voda koja ne sadrži fluoridni jon, samo
je pitanje koncentracije. Često je to ispod 0,1 mg/l ili tek oko te vrednosti,
apsolutno ga ima i u destilovanoj vodi (jako niske koncentracije doduše.
Svakako da je bolje piti
Odmenjsku nego fluorisanu vodu. Naravno kao hemičar moram da priznam da ako se
koristi p.a. NaF ne mora da znači, ali … osim svega drugog (često samo “teorije
zavere”) NE zavisite od “industrijskog incidenta” (veće konc. zbog kvara
uređaja ili ljudskog faktora).
Tvroća ove vode je nešto
što smatram OPTIMALNOM (može i nešto viša ali pre svega manja). Po nekim
standardima ovo je “umereno tvrda voda” (75-150 mg/l) dok je po drugim (USA)
čak i “tvrda voda” (120-180 mg/l). Ipak i po ovoj strožijoj kategorizaciji na
samoj je granici (od 120 mg CaCO3) pa bi uslovno mogla biti “umereno
tvrda voda”.
Lično ja to nazivam
“umereno mekom” vodom (po “starinski”) a “meke” (ultra mekim), “tvrde” (150-225
mg/l) “umereno tvrdim”.
Ovo je i po nemačkim
proizvođačima detergenata “meka” voda (ispod 8 °dH). Po ovoj kategorizaciji
meke su vode sve one do 8,4 dH° (strogo gledano) a srednje tvrdoće od te
vrednosti do 14 dH°. Iznad su tvrde (neki drugi proizvođači uzimaju vrednosti
16 ili 18 kao graničnu za tvrdu*).
*u svakom slučaju, preko 17 su “jako tvrde” (više od 300 mg/l) i
po najblažim kriterijumima za ovu osobinu vode.
Naravno, ovakva podela
(proizvođača detergenata) je više u tehničkom smislu, ali uslovno se može
primeniti i za pijaću vodu.
U principu VOTKA (kada
tema bude neka od tvrdih voda).
Ovde samo da naglasim da
je ovo tačno JEDNA ČETVRTINA gornje granice za pijaću vodu po (čuvenom) tekstu
WHO-a (VOTKA, u posebnom tekstu).
Svakako će ljubitelji
mekih voda prigovarati da je ovo (ipak) malo “tvrđa” a oni koji vole (visko)
mineralne da je “destiluša”, no u smislu optimalnog za pijaću vodu (koju
pretežno pijete i pijete svaki dan) ovo je jako dobro (VOTKA).
Visok sadržaj
metasilicijumove kiseline (uglavno nedisocirane zbog umereno visoke pH
vrednosti, nije navedeno na etiketi) je svakako nešto što je poželjno.
Koncentracija je u
oblasti “optimalne” (nezvanično i uslovno): 20 do 50 mg/l.
Data je kao SiO2
ali je “pravi” sadržaj* (kao H2SiO3) bio oko 31,3 mg/l.
* kao metasilicijumova kiselina uz aproksimaciju da je rastvor
veoma razblažen (jeste blizu toga).
Prava “banjska voda” po
ovom pitanju. Sigurno će koristiti kod bolesti organa za varenje i izlučivanje
(naravno, nemojte se lečiti na ovaj način, nego kod lekara, ali kao “pomoćno”
sredstvo svakako je o.k.).
Hidrogenkarbonatnih jona
ima najviše (maseno) i čine ovu vodu pre svega hidrogenkarbonatom. Velika
razlika između mineralizacije i suvog ostatka je uslovljena baš ovim (velikom
konc. HCO3-).
pH vrednost je PRAKTIČNO
IDEALNA.
U redu, još baznije vode
su možda malo egzotičnije (više u modi), ali za vodu koju najviše pijete
vrednost oko 8 (7,5-8,5) je idealna. Po mom ukusu (ne senzitivnom) gornji deo ove kategorije
(8-8,5) je svakako nešto čemu treba težiti (naravno, ne po svaku cenu i ne samo
po sebi). Na starijoj etiketi mi se čini da je pisalo 8,3 ali više nisam
siguran (eh, sećanje je varljiva stvar). U svakom slučaju u kategoriji je koju
sam naglasio, a u par merenja sam bio (nisam doduše odavno i ako se dobro
sećam) u 7,95 do 8,25 što potvrđuje da je analiza referentna (blizu prosečne)
po ovom pitanju. Naravno, kod voda koje nisu arterske (“brže cirkulacije”,
kraćeg vremena vodenog ciklusa) sve vrednosti (pH i sadržaj minerala) više
osciluju, ali kod kvalitetnih izvorišta to je umereno (mislim da je i ovde
slučaj).
Kao zanimljivost mogu
navesti da je pH vrednost identična
prosečnoj okeanskoj vodi (pH=8,10). Neko bi iz ovoga izvukao zaključak da
je zbog toga idealna (pada mi na pamet) ali moram potsetiti da je to trenutna
pH vrednost i da se ona tokom miliona godina neznatno menjala (čak i na početku
pa i sredini veka nešto je bila baznija, oko 8,25 no možda je i do merenja i
metodologije razlika … pominjano “zakišeljavanje” okeana i mora jeste u toku
ali za sada je efekat neznatan (podsećam da su mnoge “prosečne” morske vode u
većini slučajeva ispod pH=8, a one su definisane od tridesetih do šezdesetih
godina XX veka). Ostaje da se vidi ali bi u toku (do sredine) XXI ovo moglo
biti i 8,0 (nadam se ne manje od toga).
To što ima SELENA nije
“ni tamo ni vamo”. Ima ga cca. 10x manje od dozvoljenog (nije štetno ali da li
je i korisno, teško je reći, verovatno ne (bar ne mnogo, za to bi trebalo da je
bliže granici dozvoljenog, no onda je i toksičnost blizu dozvoljenoj). Ova
izuzetno mala koncentracija (ali izmerena) ne utiče ni na miris ni na ukus (što
je dobro).
Dodatne napomene: Na sajtu su navedeni sistemi kvaliteta za
firmu ali ne i posebni za “Odmenjsku” … nešto mi se čini (ili sam to “sanjao”)
da se pominjao Frenzius Institut kao neko sertifikaciono telo ili tako nešto …
sada toga nema (ili samo ne mogu naći). IFS (International Food Standard)
ISASert-a… lepo ali uz HACCP ne znam čemu (uobičajeniji je ISO 22000, no manje
je bitno). Navodi se i “potvrda” lekovitosti (verovatno kao pomoćnog lekovitog
sredstva) od strane Medicinskog fakulteta – odseka za balneoklimatologiju; no
dokument nije priložen (ostaje da im “verujemo na reč”).
Ocene:
Formalni sastav 9/10,
Sastav* 9/10, subjektivni utisak 9/10, ukus 8/10, posebnost sastava 9/10,
izbalansiranost sastava 9/10, pogodna za svaki dan 10/10, pogodna kao jedina
voda 10/10, pogodna kao dopunska voda 9/10, pogodna kao osnovna voda uz
dopunsku (dopunske) voda (vode) 10/10.
Ukupno: 92/100.
*sa subjektivnom primesom (ali cepidlački).
Kategorija (vrsta): meka (umereno tvrda) voda, bazna, relativno
niske mineralizacije (daleko od “ultra-niske”). Po sastavu: kao što sam i sam
naveo (Ca/Mg/Na hidrogenkarbonatna).
Glavne (subjektivne)
primedbe: Lično jedna
od češćih od onih koje koristim. Pre svega kao (“običnu”) pijaću vodu. Može
biti i primarna voda koju bi pili svakodnevno. Može se koristiti kao dopuna ako
vam je vodovodska voda (jako) tvrda (slučaj u Boru, u većem delu Beograda
takođe, itd.) ali mora da ide u većem procentu za tako nešto (oko 50%) inače
slaba vajda. Može biti dopunski izvor (prirodnog) flura, može se kombinovati i
sa visoko mineralizovanim vodama.
My absolutely
(moja apsolutno) NO. 2 ?
Ne baš. (uzgred (Btw)
zar nije “bolja” od prethodne (sa “prosečnom ocenom” za 0,1 više (9,2 vs 9,1).
Šablonski tako izgleda ali neke osobine više cenim. Osim toga ukupan utisak je
bolji kod prethonde. Na kraju krajeva ako (ikada) budem pravio liste, biće tu i
kategorija “banjskih voda” gde će prethodna biti na oko 9,5 a Odmenjska možda i
neće biti u toj kategoriji (ili uslovno, teško je i proceniti ocenu u takvoj
jer je sastav dat veoma skromno, kao za (čisto) pijaću vodu). Ne mogu ni da se
ne osvrnem na ukus koji ipak ima značaj, možda i u nijansi ispred nekih od
kategorija koje su ocenjene.
Dakle, OVO SU OCENE ZA
VODU (VODE) KAO PIJAĆU (PIJAĆE). U tom smislu je “Odmenjska voda” objektino
nešto iznad “Gornje Banje” što su ocene i potvrdile (kako sam ih pravio pre
pisanja prvog teksta, time je veći značaj).
U svakom slučaju na
veoma visokim je pozicijama (u širem regionu sigurno u TOP 10).
Zapažanja: I pored relativno visoke pH vrednosti te
značajne količine kiseonika u njoj, OV (“Odmenjska voda”) ima vrlo NEUTRALAN
ukus (skoro kao destilisana voda, naravno ne baš toliko). Dakle, bez mirisa,
boje i ukusa? Skoro.
Iznenađuje pre svega da
nema SVEŽ ukus … naravno nema ni barski, ali čak i sveže destilovana voda (od
par dana) može imati više “svežine”. Naravno, donekle zavisi od pakovanja i
opreme (te da li se voda tretira ozonom (a ne pominje se) ili se kod punjenja
koristi inertni gas (azot). No, odmah po otvaranju i 24h posle, različite
“šarže” … sve se čini da primedba ostaje. Neutralan ukus sam po sebi ne može
biti ništa loše ali ipak nije idealan. Ne oseća se da je voda bazna što doduše
za tek 8,1 i ne treba očekivati.
Btw (uzgred) vode sa pH = 8 (±0,3) imaju najbolji ukus, ali uvek ima izuzetaka (ukus svakako nije najvažniji ali za vodu koju najviše pijete svakako je jedan od važnijih kriterijuma).
Btw (uzgred) vode sa pH = 8 (±0,3) imaju najbolji ukus, ali uvek ima izuzetaka (ukus svakako nije najvažniji ali za vodu koju najviše pijete svakako je jedan od važnijih kriterijuma).
Ne, nije bezživotna,
daleko od toga, ali nije ni (ono što se kaže) “puna života” ("iskričava").
Lična kategorija vrsta: Omiljena. Primarno voda za svakodnevnu
upotrebu*.
Konačna (ukupna) (pr)ocena
u zagradi komercijalna: Jaka
preporuka. (Best Buy)
* pogodna kao “singl” (jedina) voda za piće
(naravno bolje je dopunjavati čak i idealnu, a OV je šire u toj kategoriji
“idealnih” po tom pitanju (IMO).
DODATAK (addendum)
1) U podnaslovu sam rekao
da je ovo “prototip” za idealnu vodu.
VOTKA ali uz samo kratke
napomene. Za sada shvatite ovo kao “računovodstveno” datu “idealnu vodu” (iako
to nije).
Dakle šta bi idealna
voda trebala (mogla) da ima drugačije od “majke prirode” i Odmenjske?
Pre svega mogla bi imati
manje Ca i/ili više Mg.
Ako sam kod GB kod formalnog sastava dao relativno nisku ocenu (za
svakodnevnu pijaću vodu, za banjsku će ocene biti veće) tu sam morao da odbijem
nekoliko stvari (manjak F, kod “sastava” (sub.) manji odbitak; to što nije
“niskog sadržaja Na, kod druge ocene sastava minimalno smanjenje; što je visoke
pH vrednosti (više od 9) i slično, ovo je glavno (nedostatak Mg i izuzetno mali
sadržaj Na takođe, kod formalnog sastava je morao da snizi ocenu).
Dakle, ovde bi se moglo
(formalno) zameriti to što nije još malo mekša (bar oko 100 mg/l CaCO3)
i odnos Ca/Mg (iako je oko 5 što nije loše obično se uzima kao 2:1 do 4:1).
Naravno ovo bi moglo da prođe kao “9,5” ali je prelomio nedostatak drugih
analiza (sigurno je sve ispod granice dozvoljenog ali nije svejedno da li je i
ceo red veličine ili ne). Osim toga, više od 250 mg/l TDS (od maksimalno 500
mg/l za nisko mineralizovane) je nešto što je baš graničan slučaj (po mojem
shvatanju i kategorizaciji) vode VEOMA niske mineralizacije. Graničan jer se
uklapa ispod 250 bez silicijuma ali “tvrdo” na granici.
“Idealka” bi mogla da
ima nekih “samo” 5 mg/l više Mg. Jeste da je ovako unutar granica po WHO u vezi
tvrdoće (makar za Ca), ali bi ovako i njihov odnos bio oko 3:1. Naravno, da bi
i tvrdoća bila nešto niža onda bi 10 mg/l manje Ca i (tek) par mg/l više Mg-a
bilo taman. “Fenserica” bi bila 25 mg Ca i 12,5 Mg no o tome u posebnom tekstu
(gde ću se osvrnuti na Odmenjsku).
Fluor je BAŠ (po
zvaničnom) ŠKOLSKI a po meni na samoj gornoj granici idealnog (0,5 do 0,8
mg/l). Što se sintetičke vode tiče, tu bi moglo da se napravi tri vrste po ovom
pitanju (“low optimum”, “optimum” i “high optimum” … bar komercijalno ovo može
proći) sa 0,3-0,5-0,7 mg/l. Ovo je nešto kao Gornja Banja (0,2), Banja (0,5) i
Odmenjska (0,8).
Sulfata ne treba da bude
mnogo u vodi, i lično volim tek oko 10 mg/l (ili manje). Po ovome OV je idealka
ali bi 2x veći sadržaj mogao da “poboljša” ukus.
Natrijum je više nego
o.k. a njega bi (pak) moglo biti nešto manje (iako je to čisto numeričko
cepidlačenje), npr. ispod 10 mg/l (ne bi mnogo uticalo na ukus tih 20-tak %
manje). Par mg kaliljuma ne bi bilo loše i slično.
Kako god, “majka
priroda” često napravi odličnu kombinaciju i male “nesavršenosti” zapravo
doprinose ukupnom kvalitetu pa sve navedeno u ovom smislu shvatite uslovno.
Samo kao prime mogao bih
navesti šta bi bila “idealna voda” 1.1 (ako je npr. odmenjska 1.0):
Sve
u mg/l
Katjoni: Ca2+
30; Mg2+ 10; Na+ 8, K+ 4
Anjoni: HCO3-
150; SO42-
12; NO3- 0,9; Cl- 4,5 ; F- 0,6;
metasilicijumova kiselina 25
pH: 8,4 TDS: 245 mg/l
(220 mg/l bez HSiO3-), suvi ostatak (oko) 100 mg/l.
Tvrdoća: 6,5°dH.
Vrednosti su malo
zaokružene i napamet date (uz elementarnu ali ne detaljnu proveru jednakosti
molariteta katjona i anjona (greška unutar ±2%). Tu bi deo (zbog pH)
hidrogenkarbonata bio u obliku karbonata ali ne više od par mg, pa je
zanemareno. Za tačnu vrednost suvog ostatka morao bih da pregledam sve
hidratisane soli što je veliki posao (bolje da se uradi eksperimentalno na napravljenoj
(sintetizovanoj) vodi).
Kao što se vidi, nije
velika razlika. Zato i kažem da je OV dobar uzor za traženje ili pravljenje
idealne vode (naravno, moguće je više varijanti, ovo je najbliže OM, što bi
bila “srednja” “idealka” (umerene tvrdoće, po svim pravilima). Svakako da bi
znatno mekša voda bila još korak dalje (Ca ispod 20, Mg kao u OM uz tvrdoću
ispod 5°dH i cca. 75 mg CaCO3) , što je i manji odnos Ca/Mg koji sam
pominjao kao poželjan, itd. i sl.
Naravno, ovo bi bila
(1.1 i 1.2 iz prethodnog pasusa) “idealna voda” kao svakodnevna i osnovna. Za
visokomineralizvone vode ne bih preporučio “idealnu” a posebno ne “sintetičku”
već to zaista treba prepustiti “majci prirodi”.
Naglašavam: OV je
verovatno bolja od mojih imaginacija 1.1. i 1.2 (nepotpuno data) jer NIJE sve u
brojevima, srednjim vrednostima iz direktiva (zakonske regulative) gde je dato
od-do, pa čak ni totalnim odsustvom nekih minerala (sintetička bi dosta toga
propustila), naročito onih koji nisu definisani kao toksični (data samo metasilicijumova
kiselina).
Prirodne vode uvek
imaju elemente u tragovima (npr. Zn, Cu i druge (čak teške) metale (relativno
niske toksičnosti, naravno u tako niskim konc.) koji u ukupnom zbiru
(sinergijski) mogu dati bolji rezultat od najbrižljivije računskim putem
dobijene vode (ako ništa drugo lekovitost (ili “lekovitost”) može potpuno da
izostane).
2) Voda nije sa velikih
dubina, pa je verovatno podložna (makar malim) varijacijama u sastavu
(sezonskim; hidrološki uticaj nije zanemarljiv). Nije isključeno ni da su neke
od karakteristika (fiz.-hem. i/ili bakt.) u retkim slučajevima i na graničnim
vrednostima. Ostaje da se nadamo da je bar pola od navedenog u vezi sa čestim
kontrolama tačno i da se takvim danima (ako ih uopšte ima) ova voda ne pakuje.
Lično bih voleo da su kontrole makar “dovoljno česte” (makar u sopstvenoj
laboratoriji) a i u zavodima za zaštitu Zdravlja, češće od minimalno
propisanog. Nešto što bi bilo par puta ređe od najjačih brenova bi bilo idealno
(košta ali …). Ne znam stvarnu situaciju ali to je moj apel i preporuka. U
svakom slučaju osim arteških voda uvek je upitna stabilnost sastava vode (nešto
su bolje one koje imaju višegodišnji hidrološki ciklus). Može biti i jako dobra
kod planinskih voda ali često i nije. Za samu OV ne bih znao (nigde nisam
našao).
3) “Ekofarm” nije firma
od juče i mala (po navodima je tipična kompanija srednje veličine) ali je za
delatnost (flaširanje vode) i NOVA i MALA
(MIKRO).
Iako lično navijam za
takve, pitanje je dugoročnog opstanka. Ne sumnjam da je primenjena dobra oprema
za punjenje ali dugoročno održavanje i (pre svega) unapređivanje (toga) je
upitno. Osim toga, plasman je skroman, uglavnom se mogu kupiti (PET) baloni od
5 lit. dok se flaše od 1,5 lit. (i manje) te staklena ambalaža (0,25 lit.) se
retko nalaze (nikad video u Istočnoj Srbiji a ni u Bgd.).
Nije mnogo bitno za
prave ljubitelje dobre vode ali ostaje da je to tržišni proizvod i kao takav
pre svega mora biti dostupan (uz svo razumevanje da male kompanije od velikih
trgovinskih sistema mogu samo da “nahebu kao od čvorka”, da reklamirati
proizvod na TV-u (ili klasičnim medijima) može biti isto što i loženje peći na (papirni)
novac, no tu je makar internet, itd. i sl.).
P.S.
1) Komercijalni slogan:
NE postoji!
Zvuči zaista loše. Nešto
bi na ovu temu moralo da se izmisli.
2) Poreklo vode (hidrogeološka geneza) ne da nije
pomenuto nego ni blizu.
3) Lekovitost vode u
tradicionalnom smislu (definitivno) postoji. To ipak treba uzeti pre svega kao
pomoćno lekovito sredstvo. Već sam to dobrano pomenuo pa da ne ponavljam (samo
par reči).
Pomoć kod helio bacter-a
može biti značajna, kao i kod upala mokraćnih kanala i prostate. Sigurno je
o.k. i kao preventiva (manje “lečenje”) kod kamena u bubregu ali i kod mnogih
kožnih bolesti.
Detoksikacija organizma
(zbog sadržaja silicijuma, tj. metasilicijumove kiseline u koloidnom
stanju) je nešto što bi moglo da se (takođe) pomene.
Ovo je (kao što sam u
prošlom tekstu već rekao) teže potvrditi ali logika postoji.
4) Cena vode u balonima
od 5 litara je veoma povoljna. Nadam se da će ostati “tu negde” (čak i uz
umerenu reklamu, iako ovde važi da “kvalitetu ne treba (mnogo) reklame).
5) Voda brzo gasi žeđ
što je dobra osobina. No, teško je ove vode se “napijati” … delom zbog ukusa a
delom ne znam ni sam zašto. U svakom slučaju retko sam je popio više od pola
litara u kraćem periodu (npr. pola sata ili sat), što kod mnogih voda nije
slučaj (skoro i po litar “naiskap” (tj. u par konzumacija unutar kraćeg
vremenskog perioda). Ne, nije “teška” no moram da navedem kao primećeno.
Dakle, promotivne
aktivnosti su skormne ali (verovatno) u skladu sa mogućnostima kompanije. To ne
uzimam (mnogo) za zlo, no sajt bi morao da bude bolji: više informacija, više
novina (još stoji 2013 … o.k. možda je to vreme izrade sajta (ili poslednjeg
“renoviranja”) ali moglo je i 2013, 2014 … 2017),
malo bolji (moderniji) dizajn ne bi škodio, itd. i sl.
Kako god, svakako da
treba posetiti i sajt kompanije koja vodu pakuje (makar stranicu (šteta što ih
nije više) gde je “Odmenjska voda”).
Više informacija na: http://www.ekofarm.rs/index.php?pa_id=6
Pozdrav. Tek sada sam video ovaj (za mene novi) blog pa ću sada da pročitam sve članke. Od uvek me je zanimala voda, a ovde vidim ima dosta interesantnih podataka.
ОдговориИзбришиNedavno sam kupio i knjigu o hidrologiji (ima zanimljivih stvari koje nisu baš opšte poznate).
Vrlo zanimljiv blog, u svakom slučaju!
Веома тешко прочитати текст због велике употребе знакова навода и заграда.
ОдговориИзбришиHvala na komentaru!
ИзбришиMislim da sam već to malo popravio u najnovijem tekstu (a i skratio sam ga - pošteno).
Biće toga sve manje i manje, u početku sam morao da više objašnjavam (šta i kako). Ma kako stručno ovo je pre svega lično viđenje i neka vrsta otvorenog razmišljanja o pijaćoj vodi (i njenom pijenju).
Izvinite što kasnim sa odgovorom, bio je (zaslugom gugl (ro)bot-a) u nepoželjnim (nije do vas, na blogeru su u "paranoja modu", što inače cenim (jaka zaštita).
Redovije ću pregledavati pa ni zaostalih (ili greškom premeštenih) poruka neće biti (ili će sve manje biti).
Pozdrav!
Poštovani g. Slobodane.
ОдговориИзбришиJa sam tek sad (skoro 3 meseca kasnije) video komentar. Izvinjavam se zbog toga ali novembar i decembar su bili "turbo" meseci zbog obaveza a par meseci pre toga nije bilo komentara pa sam izgubio naviku da pregledavam redovno.
Hvala na komentaru!
Pozdrav!
Kad bih kupio aparat za vodu na balone od 19l kakva bi bila neskafa od ove vode? Čajevi?
ОдговориИзбришиПоштовање Слободане, имам утисак да ми је ова вода зауставила крварење након пуцања чира а пре уласка у Болницу што ми је мислим спасило живот, а helico bacter ми нису нашли..а било га је раније код претходног пуцања чира на дванаестерцу и сонде.Сплет околности, Божија воља...шта год више се не одвајам од Одмењске воде, поздрав и хвала за Вашу анализу и информације.
ОдговориИзбришиОмашком сам уместо Стеви писао Слободане...ово то исправља, поздрав Томо Ерић адвокат.
ОдговориИзбриши