петак, 7. септембар 2018.

Smart Water


Smart Water („Mudra voda“)
Prvo da rasčistimo: ovde je mudar samo marketing (biznis šire gledano) tako da dvosmislenost naziva treba shvatiti kao smartly way for more money out of thin air by water (pametan način za više novca iz vode … i vazduha).
Reklama je čudo a “novinarčići” će se utrkivati da Vam kažu da ćete biti pametni ako pijete baš ovu vodu. Reklama možda neće ništa ni koštati (ulaznica za neki performans i (besplatan) koktel (party)).
Proizvod je Coca-Cola kompanije, a originalno Glacéau kompanije (koju je, valjda, CC kupila …).
O.K.
Šta je to zapravo?
Napravljena voda (o kojima sam ceo tekst ispisao a mogao bih do 101 i nazad (toliko)).
Nije da su mi baš ukrali ideju (nisam prvi došao na nju, iz naučnih razloga se koristila i pre nego što je komercijalizovano, ili se makar navodilo kao mogućnost za eksperimentisanje bez neke preterane primenjivosti u praksi ili tek za područja bez vode, gde bi se baš kondenzacijom iz vazdušne pare dobijala (što rade neka afrička plemena u pustinjama), te dodatkom p.a. soli popravio “elektrolitički status” takve vode (pa i ukus, što da ne).
Zanimljivo – svakako. U trendu – itekako. Nije štetno – skoro savršeno. Korisno – umereno.

Ukratko
 (da ne čitate ceo tekst, možete još pogledati (uslovno) ocenjivanje na kraju i zaključak nakon toga)
1) Da ili ne? – Možda.
2) Probati? – Da, svakako.
3) Koristiti svakodnevno? – Ne baš, ali je moguće (namenjena je tome).
4) Koristiti isključivo? – Ne bih preporučio.
5) Koristiti povremeno? – Da, svakako (ukoliko Vam finansije dopuštaju).
6) Koristiti kao dopunsku vodu? – isto kao i prethodno.
7) Koristiti posle fizičkih aktivnosti? – nije baš idealna (ni za to), ali može da posluži.
8) Za šta je posebno preporučljiva? – Po meni za putovanja (ionako koristite flaširanu vodu), u slučaju problema sa varenjem (dijareja) – umesto prokuvane vode i slično.
9) Za detox? – Skoro. Za detox je svaka voda o.k. naročito dobrog sastava i kad ima silikata. Ovde je više u smislu zamene za destilovanu vodu (zapravo jeste destilovana samo “doterana”). Potencijalno je najviše baš za ovu namenu zbog izostanka mineralnih hemijskih supstanci (osim dodatih) i organskih (jedva da ih ima u tragovima, red veličine ppb).
10) pro & cons. – Za: Jak brend, u trendu, praktično bez bakterija (mikroorganizama) te štetnih hemijskih supstanci (daleko ispod dopuštenih granica, jako prečišćena voda); Protiv: jednostavan sastav (mineralizacija daleko od idealne), ukus koji je bliži destilovanoj nego “običnoj” vodi, ali (pre svega) relativno visoka cena. Da, jefinija je od Evian vode i drugih jako brendiranih prirodnih, ali i dalje je to cca. 50% skuplje od dobrih prirodnih izvorskih (flaširanih) voda.

Dodatne informacije (kad budete imali vremena)
E sad … ako je i meni koncept pravljenja vode nije bila ideja koja je totalno suluda, šta reći za OVAJ koncept?
Koncept, ko koncept, još i nekako. Prvo što tu nije jasno je da li je zaista to destilisana voda (sa dodatim mineralima) ili je možda i RO voda (što je jeftinije) sa dodatim mineralima? Destilacija bi (ironično) makar (većim delom) opravdala cenu, i (makar) nudila vodu skoro sterilisanu (zavisno od toga kako se destiliše, po farmaceutskim standardima sterilisanu, no uz veće troškove, verovatno je otpalo u verziji 0.11). Ne, nemam ništa ni protiv RO ali onda bi cena morala biti manje bezobrazna (bar).
Ma daj, koncept je bolestan, rećiće (u slobodnom razgovoru) 80-90% stručnjaka za vodu (ne samo (fiziko)hemičara i tehnologa, nego (baš prvenstveno) i hidrogeologa, građevinaca, i drugih koji se direktno ili indirektno bave vodom). No, kao moju (neostvarenu) ideju iz mladosti moram u osnovi da branim koncept, makar da “može da prođe” (bez većeg pljuvanja i nipodaštavanja … i molim bez dovikivanja “branitelju zlih i pohlepnih koorporacija” … nisam (bar) plaćen za to, onda bih mogao biti bolji advokat od svih onih javnih (na net-u)).
Dodatak “elektrolita” (soli) je vrlo kontroverzan. Mogli su to uraditi (MNOOOGOOO) bolje. Ovako je mogao i “mali Perica”, a tvrdim da bih za par nedelja (eksperimentalnog rada) dobio neuporedivo bolji rezultat. Ako su soli samo sunute u vodu (što je najverovatnije) onda su totalno omašili. Ako su (tehnolozi) morali da ispune marketinški hir (ali bukvalno), onda im dajem prelaznu ocenu (6-), jer je izbor soli onda logičan (možda je i trik da se i stručnjaci zbune). Naime, hloridne soli su upravo idealne za brzo rastvaranje u pari ili prilikom kondenzacije (u vodi još i više), a vrlo malo hidrogenkarbonata malo manje ali zbog tog MALO nije problem (“no problem”).
Na net-u se pominje i da sadrži sulfate ali ih (bar verzija za “Zapadni Balkan”) nema. Lično bih ih koristio, makar u manjoj meri. Hlorida ima (iako se u par tekstova “branitelja” SW pominje upravo da ih nema, a oni su osnova ove vode (dominantan anjon u rastvoru)). Kalijum hidrogen-karbonat mi je zanimljiv izbor.
Nisam posebno protiv, ali ni ZA. O.k. NULA natrijuma zvuči Fancy (Fensi), ali nije neophodno. Sa druge strane većina pijaćih voda (izvorskih, bilo česmuša ili flaširanih) ima manje kalijuma, što kod upotrebe pojedinih lekova može biti bolje (tj. ako su već hteli “optimum” mogli su da kombinuju Na i K u ekvimolarnom sastavu K, ili (još bolje) malo i preko toga). No to je duga priča (iz prethodnih tekstova se može nazreti u kom pravcu treba ići).
Ajd’ (pre nego što se to upotrebim u nekom naučnom časopisu) da se osvrnem i na KLASIČNU GREŠKU pri pravljenju veštačkih voda (“slatkih” ili slanih (morskih pre svega)). To je dodatak hidrogen karbonata (obično Na). E jest’, kada je hidrogen karbonata više, onda i nekako, ali ako je to manja količina (npr. koliko piše u receptima za sintetičku morsku vodu (SMV), a to je mnogo više nego za pijaće) onda da bi se dobila optimalna pH vrednost (kod SMV 8,10-8,25) onda treba koristiti karbonatne jone inače će te se “nadodavati” natrijum hidroksida (relativno govoreći) da bi to dobili. Slično i ako se želi “optimalna” pH vrednost pijaće vode (ovde se baš tako navodi, ali ne i koliko je to, verovatno 7,40 što odgovara krvnoj plazmi) ili makar u poslednjoj deciniji (ili dve) najpopularnijoj – BLAGO BAZNOJ (pH preko 8 ili makar toliko) onda je HCO3- čist autogol. Doduše, karbonati traže malo kompleksniji sastav, a ovde je puferski kapacitet mali (teži nuli, jer su soli proste, ne hidrolizuju i još važnije nema kombinacije koja liči na pufer, a kamoli koja to jeste). Morao bih da izmerim pH vrednost jer je kriju “kao zmija noge” ali po sastavu i načinu pripreme možda je bliže 7,0 nego 7,5 … pa dobro bar je blizu 7,40 ili Evijanu (7,2).
“Mali Perica” je naravno tim prehrambenih tehnologa (uz pokoji primerak hemičara i/ili farmaceuta, uz po bar nekog profesora iz sve tri struke, bar kao konsultanta). I kako je “tim snova“ totalno omanuo? Dešava se i najboljima (slučaj Argentine i Brazila na svetskom fudbalskom prvenstvu, kao i najbolji – Nemačke, glavnog favorita koji je ispao u grupnoj fazi), a ovde je, kao što je već rečeno, uslovljeno prostim sastavom, zahtevima za visokim sadržajem kalcijuma (?!) i niskom cenom (naročito ovim).
Nije samo štrcanje (sprej/magla) koncentrovanih rastvora u paru, nego je i to da je kalcijum pre svega rastvoran kao hlorid, dok su karbonat i naročito sulfat ograničeno rastvorni (ali ne i baš ekstremno nerastvorni). To je pre svega, a malo i do Mg-a, no ne bih nastavljao ovu (previše stručnu priču). Poboljšana verzija je navedena u kasnijem tekstu (za Zapadno tržište, mislim da je USA).
Rezultat je voda koja je već umereno tvrda, bez nekih posebnih benefita za to (ni pH ni kompleksniji sastav). Dodate soli jedva da popravljaju (čine) ukus, jer on i dalje „vuče ka“ destilovanoj vodi. To je i glavna zamerka, niti ima dobrog ukusa niti je meka voda ... no, naravno igra se na siguricu – neželjeni efekti su minimizirani (čak i u odnosu na dobru česmušu), zbog (ipak) niskog sadržaja elektrolita, a i tvrdoća je manja od prosečne (iako zbog doktrine zvanične medicine i da je veća to ne bi moglo da se uzme kao negativno čak ni kod onih koji pate od „peska“ ili „kamena“ u bubregu).
Sastav je različit (na raznim tržištima), bar tako izgleda po dostupnim informacijama.
Npr. na Zapadu (nema ni veze gde već, mislim da je USA), kažu:
Smart Water Ingredients
The following are the Smart Water ingredients, measured per liter:
  • Distilled water
  • 15 mg of magnesium
  • 10 mg of calcium
  • 10 mg of potassium carbonate
Znači, osnova destilovana voda, sa 15 mg Mg-a i 10 mg Ca (znači više Mg, što je u trendu, više dobro zvuči nego što jeste). Ovo je sasvim o.k. i taman da se ispune svi „zahtevi“ o dobroj vodi za stalnu upotrebu (o čemu sam pisao u ranijim tekstovima).
Ovako se dobija meka voda (strogo gledavši je „Moderately hard water“  umereno tvrda voda), gotovo idealne tvrdoće (ispod 100 mg/l CaCO3 ekvivalenta, od toga više Mg tvrdoće).
Preciznije ovo je taman ispod 5 dH (4,84) te 86,5 mg/l CaCO3 tvrdoće. „Pucka“.
Ovde je posao dobro urađen (no nije na tržištu Srbije).
Dodatno dobro je što je korišćen kalijum karbonat (već kritikovao zašto nije, ali eto negde i jeste) jer se dobija nešto baznija voda (verovatno oko 8). Sadržaj kalijuma je umeren, nekih 5,6 mg/l. Natrijuma nema.
VERZIJA KOJA SE PRAVI U MAĐARSKOJ I PRODAJE U SRBIJI
Sadrži: voda, kalcijum-hlorid, magnezijum-hlorid, kalijum-bikarbonat (prepisano sa etikete).
Ca++ 65 mg/l (?!). Mg++ 4,8 mg/l, K+ 4,7 mg/l.
Ovde je kalijuma slično ali dodat je kao „bikarbonat“ (hidrogenkarbonat) što je ipak lošija verzija.
Magnezijuma ima manje nego u prethodnoj (3x) i mnogo manje od Ca (13x). Ovo nije do kraja jasno (zašto je urađeno). Slično i za Ca (zašto „čak“ 65 mg/l). Da se razumemo, niti je sadržaj Mg ekstremno nizak (ali jeste nizak) niti je sadržaj Ca ekstremno visok (čak je niži od prosečne vode ili tu negde).
Zbunjuje što su sadržaji Ca i Mg nešto kao „prosečna česmuša“. Onda se postavlja pitanje zašto ne piti česmušu? (osim što je Smart čistija od nepatogenih bacila i uopšte primesa, ali joj pa i nedostaju drugi minerali).
Tvrdoća ove vode je 10,2 dH ili 182 mg/l CaCO3 tvrdoće, što je prosečna tvrdoća izvorskih, flaširanih, vodododskih, uopšte voda za piće. To je umerena tvrdoća te je o.k. (po strožijim kriterijumima „jako tvrda voda“ ali ne i ekstremno), po meni baš „idealna“ (ako se izuzmu kategorije mekih voda) za dugogodišnju primenu (svakodnevnu).
Da je Ca 6,5 mg/l to bi bila meka voda sa tek 2 dH ali kako i sa 65 mg/l ukus nije naročito izražen (tj. nije pokriven ukus „destilisane vode“ u potpunosti), imali bi prvu „destilušu“.
Ocene:
Formalni sastav 7/10, Sastav* 6/10, subjektivni utisak 8/10, ukus 7/10, posebnost sastava 9/10**, izbalansiranost sastava 6/10, pogodna za svaki dan 9/10, pogodna kao jedina voda 7/10, pogodna kao dopunska voda 10/10, pogodna kao osnovna voda uz dopunsku (dopunske) voda (vode) 9/10.
* sa subjektivnom primesom
** visoka ocena jer je zaista drugačiji od drugih, pre svega da ne opterećuje organizam ali nije postignuto do kraja (čak ni to).
Ukupno: 78/100.
Napomena: Voda je na granici da bude u kategoriji „posebnih voda“ (dopunskih voda), tako da je ocenjivanje uslovno. No, namena joj je da se koristi kao obična voda te je svakako morala da bude ocenjena kao takva. Relativno visok (nizak) rezultat smatram realnim.
Najveća mana je visoka cena, te se npr. (ako smo kod istog „proizvođača“) Rosa ili Bankia mnogo više isplate (em bolje em jeftinije).
Kao voda za sportiste (sportske aktivnosti) je možda bila prvobitna namera ali je baš tu rezultat skroman.
Prost sastav jeste u prilog tome, ali sveukupno to nije idealna voda za to (nema ni mnogo kalijuma a natrijuma ima tačno NULA).
Možda je kao voda sa NULA natrijuma zanimljiva ali ima mnogo prirodnih voda sa manje (ili oko) od 10 mg/l što je u praktičnom smislu isto (2-3 lit. vode dnevno neće ugroziti ni rigorozne natrijum restrektivne dijete).
Na kraju krajeva ovakvu vodu možete i napraviti. Oni koji već koriste RO vodu (ili destilišu) imaju istu čistoću vode. Uz preciznu vagu i p.a. hemikalije (soli) dobiće istu (sličnu) vodu (i po sopstvenom ukusu) čak i za manje para (uz naravno gubitak vremena). Ili još prostije, kombinovati RO (destilovanu) vodu sa nekom prirodnom vodom (česmušom ili flaširanom) ne samo pijući ih zasebno nego i pravljenjem mešavine. Uz kreativnost i niže troškove dobijate sličan rezultat (verovatno i bolji).

Нема коментара:

Постави коментар