VODA
Neće ovde biti (možda samo u vidu referenciranja) o
osobinama vode. Ima toga na net-u „do 101 i nazad“, niti bih (baš) mogao da o
vodi pričam satima ili danima kao neki od mojih (bivših) profesora ili
asistenata (sada profesora). Niti bi to bilo korisno bilo kome.
Dakle, ovaj blog je zamišljen kao otvoreno razmišljanje o
„pijenju vode (pijaćoj vodi)“.
Kao što sam na blogu o uljima izbegavao visokoparne stručne
detalje, tako ću i ovde (dobro, možda malo manje). Što manje hemijskih
jednačina, više čitalaca. Dobro, neke pojmove ću morati da objasnim i da zađem
u stručne (naučne) detalje ali će moći da se prati.
Naravno da kao inženjer nisam dovoljno u materiji kao što je
fiziologija ali ću taj deo pisati na osnovu ozbiljne literature ali bez
stručnih detalja (naravno) i na način kako to shvatam i kako bi običan čovek
razumeo (posledica stručnih stavova).
Za uvod (i početak) TRI osnovne stvari (time se može i
završiti ceo „projekat“ (nije projekat, već „work in progress“ (tekući rad ...
„fluidni projekat“ ili u ovom kontekstu „tiha (tekuća) voda“).
Prvo:
Koliko vode treba piti (dnevno)?
Ovo nije deo u kome sam stručan, ali nakon pročitanih (i
diskutovanih) stotina tekstova (desetina sati sa lekarima, profesorima
(kolegama) ) mogu da kažem koju reč (sada samo „reč-dve“).
Da li je to 8 čaša (2 lit)? Pa makar i na silu?
Ne, narvno, ali je dobra „srednja vrednost“. Možete da ne
pijete 2 litara dnevno ali ako je statistički (dovoljno) blizu ove vrednosti
sva je prilika da ste na dobrom putu (ka savršenoj količini).
Nije čak ni 1,5-2,5 lit. Pravi odgovor, možda je „najbliže“
tome: 0,5-5 litara.
Naravno, ovo se odnosi na vodu u čistom stanju, koja nije
unešena hranom, pa čak ni sokovima ili drugim pićima (bezalkoholnim ili koja
sadrže alkohol). I ovo je uslovno, jer neke vrste „pića“ (sa 99% ili više vode
i relativno malo soli, na primer koja ne premašuje značajno preporuke za pijaću
vodu (ima ih više ali o tome drugi put) se mogu smatrati (vrlo uslovno)
„vodom“, ali bih ja to ostavio kao posebnu kategoriju i ostavio samo vodu
(računajući i onu sa visokim sadržajem minerala, ali naravno nižim od
osmomolarnog rastvora („daleko nižim“ ali o tome takođe kasnije) unutar
količine vode koju (odrastao čovek) treba da popije (neće biti zaboravljena
deca ali to je već nešto što bi pedijatri i uopšte lekari trebalo da savetuju,
pa ću tu biti jako oprezan).
BTW (UZGRED): (Medicinski)
Stručnjaci (koji se bave fiziologijom) idu tako daleko da vodu u koju je
isceđen (samo) limun (bez šećera) već ne smatraju „vodom“ već „hranom“ što će
biti uzeto u obzir ali samo u posebnim slučajevima (Njutnov zakon gravitacije
je dovoljno o.k. za planetu zemlju i uglavnom za solarni sistem pa Opštu
relativnost u prvoj aproksimaciji možemo zanemariti, iako moderan život mora da
je uzme u obzir (GPRS)).
Dobro da nisi rekao „od 1 dl do 10 lit.“ tu bi svakako bio
99,9999% u pravu ...
Široke granice su postavljene zbog toga što potrebe za vodom
mogu biti VEOMA različite.
Čovek će sasvim dobro funkcionisati i sa manje od litar vode
... prillčno dug period, a ako radi u klimatizovanom prostoru (leto-zima) i
nije mnogo fizički aktivan ... još duže. Uzevši u obzir da najviše vode koju
organizam koristi nije iz spoljnih izvora nego je to „endogena voda“* (ali i o
tome u (verovatno) posebnom tekstu) verovatno ne samo mesecima nego i godinama
(bar kod nekih ljudi). Pet litara je sa druge strane zaista velika količina
vode, koju nije baš (ni) pametno uzimati dug vremenski period, naročito (bolje
reći isključivo) ako za to nemate poseban razlog.
* vodu koju stvara sam
organizam (oko 80% ukupno unesene vode za potrebe organizma (čoveka)). Ukupna
količina vode potrebna za funkcionisanje organizma čoveka je nekih 10 litara
dnevno.
I zaista, potrebe mogu jako varirati između perioda umerene
temperature („optimalne“, npr. 20-25 cel. i „umereno sunčano“ (oblačno)) i
letnje žege (+35-40 °C koliko je bilo kada je početo pisanje ovog teksta).
Znojenje, uslovljeno visokom temperaturom ili fizičkim radom
(sportskim aktivnostima) može da poveća potrebe za („onih“) „optimalnih“ 2
litara pa i više (sve na dan, naglasiću kada bude na neki drugi period).
Varenje hrane troši dosta vode (prosečno koliko i znojenje
ili „tu negde“), a u vezi sa tim i zavisno od vrste hrane koju unosimo (više
ili manje). Unos soli (uglavnom kroz hranu, presoljavanje) može da poveća
potrebe za vodom, itd. i sl.
Bolest može da poveća (objektino ili subjektivno) potrebe za
vodom (ili za „pijenjem vode“) ali to je već za medicinsku nauku, uzimam
„prosečno“ „zdravu“ „odraslu osobu“ (koliko god prethodne tri odrednice bile
„razvučene“).
Dakle, opšti odgovor na pitanje je:
-
Verovatno da je dobro da pijete makar JEDAN
litar vode (ili tečnosti sa mnogo vode i bez mnogo hranjivih sastojaka
(„nutrijenata“ kako se to sad na „čistom (modernom) srpskom jeziku, ovih dana,
kaže).
Da (is)kažem i jednu „jeres“ ovde („jeretičku misao“): ništa strašno neće biti ako pojedinih dana (pa i u nekom vremenskom periodu) pijete manje od tog (famoznog) litra, naročito ako hranom unosite velike količine vode (čak ni leti, ako je ta hrana, npr. lubenica).
Da (is)kažem i jednu „jeres“ ovde („jeretičku misao“): ništa strašno neće biti ako pojedinih dana (pa i u nekom vremenskom periodu) pijete manje od tog (famoznog) litra, naročito ako hranom unosite velike količine vode (čak ni leti, ako je ta hrana, npr. lubenica).
-
Najverovatnije da Vam više od 2,5 (3) litara
nije neophodno (pa ni zdravo), makar u dugom vremenskom periodu, i ako ne
natprosečno ne gubite značajne količine vode.
Naravno, čak i duže vreme ćete količine od litar (pa i par) „viška“ lako izbaciti preko mokraće (sistema organa za izlučivanje (vode/tečnosti), čak neće biti ni preveliko opterećenje, ali preterivanje svakako nije dobro i može biti jednako loše (veliki problem) kao i kada se unosi manja količina.
Naravno, čak i duže vreme ćete količine od litar (pa i par) „viška“ lako izbaciti preko mokraće (sistema organa za izlučivanje (vode/tečnosti), čak neće biti ni preveliko opterećenje, ali preterivanje svakako nije dobro i može biti jednako loše (veliki problem) kao i kada se unosi manja količina.
-
Lično nisam dobar reper, jer se natprosečno
znojim, pride i “halapljivo“ pijem vodu. Ipak, i sa jednim litrom preguram
dosta dana, mislim da sam u proseku na 1,5 lit. a leti verovatno na 3 lit.
(prosek, često i po 4, ređe više, litara).
Potpitanje je (naravno) nije li bolje preformulisati pitanje
u:
koliko je vode potrebno uneti spolja (pijenjem i hranom
(šire gledano)?
Verovatno da. Zbog toga i one velike granice. Ako mnogo vode
unosite hranom, naravno da Vam od 2 do 3 „fizioloških“ litara (neophodnih
organizmu), manje treba u obliku vode i obratno. No, ovo značajno komplikuje
stvari a već u sledećem pitanju (odgovoru) biće i bolje definisano.
Stvari se dodatno komplikuju time da pojedini napici (koji
sadrže kofein ili alkohol, kao najpoznatiji primeri, ali svakako ne i jedini)
zapravo više „troše“ vodu nego što je „dodaju“ (biće i o tome).
Zavisno od načina ishrane, treba će vam različite količine
(u odnosu 3:1 ili čak i više) vode. Litar je zaista lako i zdravo popiti (čak i
zimi), čak i ako vam nije neophodno, a neznatno više (1,5) je svakako nešto što
će pre biti dobro nego loše i može činiti Vaš organizam zdravijim.
DRUGO: treba li piti vodu „na silu“? (i kad niste žedni)
Verovatno NE. Moj lični stav je: SVAKAKO NE.
„Kad osetite žeđ već je kasno (ma da umirete lagano do
ekspresno) već ste dehidrirali“
Ovakvo (obično marketingško) tvrđenje ste (na reklamama
naročito) sigurno čuli (u raznim varijacijama).
Ako je tako i naučno, nije baš BUKVALNO. To što se time
koriste „proizvođači“ (točioci) vode, je nešto što se toleriše a možda ne bi
trebalo.
Nećete doduše (baš
brzo) tako poremetiti osećaj žeđi (da, može da bude nesiguran, to je tačno ali
što ga više ne poštujete, sve će nesigurniji biti) ali tokom godina sigurno
(najverovatnije, bar većina) hoćete
(„pa, šta, bitno da uvek uz sebe imate (magičnu) flašicu (od 5 dl) uza sebe“).
Prefinjen osećaj žeđi (urođen je 90% takav, grubo rečeno) je nešto što treba
slediti.
A niko ne kaže (na reklami npr.) da ne treba piti tu flašicu
„kao vo“ (na iskap) ... jeste, kažu „gutljaj po gutljaj“ ali se sugeriše „što
više“ (tih) flašica na dan, pa je gutljaj po gutljaj nešto što se podrazumeva
skoro „kontinualno“ (ceo božji dan, uz veoma krakte pauze). To što ćete “pola
(radnog) dana” provesti u WC-u kao da nije problem … na mnogim radnim mestima
može biti a i gde nije, nije baš zgodno.
Drugo pitanje dodatak: da li je dobro pratiti boju mokraće
kao orijentir da li ste dobro “hidrirani” (tako se valjda kaže po “novom”)?
Kažu (stručni u oblasti, lekari): DA.
Ali samo kao indikator, ne kao neki precizni vodič. Ima o
tome na internetu dosta, pa neću da se petljam tamo gde mi mesto nije (što ne
znam dovoljno dobro). Svakako ne treba trčati (bukvalno) “na izvor” i piti
velike količine vode samo zbog tamnije boje urina, niti težiti beloj boji
(dobro, što svetlijoj žutoj svakako) po svaku cenu, a još manje drastično
redukovati unos zbog “bezbojnosti” (praktično “bele” boje).
TREĆE (za blog
najvažnije): Koju vodu piti?
Pošto će blog ovim da se bavi, ovde neće o tome da se davi
(sada)!
Ovo bi trebalo da bude centralno mesto bloga ali u prvom
tekstu neće biti (ni) naznaka o odgovoru na pitanje (inače čemu ceo blog).
Naravno, odgovor u prostom obliku i konkretan (Yes/No, tačan
odgovor pod a), ili tačan odgovor pod a, b i d) neće biti dat, a (nije to
razlog) ličnog sam mišljenja (ne, nisam otišao po isto, nigde) da takav i ne
može da se da (da se odgovori konkretno i kratko).
Blog će možda biti korisniji zbog njegove koncepcije
(slobodno razmišljanje i opis konkretnih voda, onih iz raznih vodovoda i onih
koje se mogu kupiti (flaširane ili balonirane), kao centralno mesto, ali ne i
jedino).
Još jednom (pa još bar 90x) da ponovim: biće malo od struke
i nauke, ali u “najblažem” obliku, uz pojedinačne (kratke) izlete u malo više
od toga.
Neke od tema koje će biti razmatrane (pa da završavam prvi
tekst, post, šta god):
Pijenje čiste (prečišćene) vode, da ili ne?
Pripremljena voda (Prepared water) ... ***
Pripremljena voda (Prepared water) ... ***
Izvorska voda, da naravno, ali kakva? (i koja?) (po sastavu)
i po vrsti (arterski (arteški) bunari, subarterski i primarne izdani); u 2-3
dela.
Flaširana voda (flaširanje vode)?!
Voda iz vodovoda (sa česme, iz creva)?
Flourisanje vode? (deo II vode sa prirodno visokim sadržajem
fluora)
Moje omiljene (vode).
Bazne vode. Šta, kako i zašto.
Tvrdoća pijaće vode (možda i u dva-tri dela).
Teška voda ("smrt voda").
Teška voda ("smrt voda").
Visoko mineralizovane vode (“kisele vode”, “mineralne vode”,
“mineralne vode sa visokim sadržajem rastvornih elemenata, itd i sl.)
Primeri “dobrih” voda za piće. (Moje omiljene II, ali šire
od toga)
Ajd’ malo komentara na komercijalu (prethodno II deo)
Mešati razne vode, dobar savet, ali može li se malo
razraditi tema?
Pijaća voda i radioaktivnost.
Malo o tehnologijama prečišćavanja vode u vodu za piće.
Voda iz hrane (možda i ranije, možda i u više delova).
Kućno prečišćavanje vode?! (da, ne ili možda)
Šta raditi kad “nemate kud” (loša vodovodska voda i slični
“problemčići“).
Desalinizacija vode (morska voda i voda za piće, u kakvoj su
vezi)?
Navedeno predstavlja (ujedno) i radne naslove tekstova koji
slede (sve navedeno … uz mnogo sreće do kraja 2018. ako uopšte, ali ko zna,
veći deo može biti i do kraja tekuće (2017.) godine).
Možda će se donekle razlikovati naslovi, a i redosled može
biti drugačiji.
Uglavnom, navedeno predstavlja većinu tema o kojima vredi
nešto reći (uz diskusiju, kojoj se nadam, ali se nadam umerenoj i “sve u svoje
vreme”). Naravno, uvek će nešto biti što nije rečeno, što se može dodati i
slično.
Verovatno treba dodati i:
Osvrt na ekologiju
Da li će (zaista) biti nedostatka vode (i ratova za nju)?
Uticaj “globalnog zagrevanja” na pijaću vodu (kvantitet i
kvalitet).
I tako još ponešto.
I za sada jedno Ende, pa ćemo se “družiti” još.
P.S.
*** Dodato je (dan) kasnije. Ovo sam hteo da ostavim kao iznenađenje, ali ajd' i da najavim (iako ova lista nije konačna); nekako ide taman između (hemijski) čiste vode i izvorske ... mada je povezano i sa tehnologijama vode ... (pa će biti ponovo pomenuto i tamo).
P.S.
*** Dodato je (dan) kasnije. Ovo sam hteo da ostavim kao iznenađenje, ali ajd' i da najavim (iako ova lista nije konačna); nekako ide taman između (hemijski) čiste vode i izvorske ... mada je povezano i sa tehnologijama vode ... (pa će biti ponovo pomenuto i tamo).
Нема коментара:
Постави коментар